Zastava Bosne i Hercegovine

ZAKON O RODNOJ RAVNOPRAVNOSTI: SPC i Matica srpske traže stavljanje Zakona van snage


Učesnici naučnog skupa "Pravni aspekti i posledice Zakona o rodnoj ravnopravnosti" u organizaciji Srpske pravoslavne crkve i Matice srpske, zatražili su od izvršne i zakonodavne vlasti da pokrenu postupak za stavljanje van snage "neustavnog Zakona o rodnoj ravnopravnosti ("Sl. glasnik RS", br. 52/2021) i spornih odredaba Zakona o zabrani diskriminacije ("Sl. glasnik RS", br. 22/2009 i 52/2021)", objavila je SPC.

“Pozivamo predstavnike izvršne i zakonodavne vlasti da radi očuvanja dostojanstva građana Srbije, srpskoga jezika, ćiriličkog pisma i istorijski potvrđenih i stečenih vrednosti u okviru jedinstvenog pravnog poretka Srbije, pokrenu postupak za stavljanje van snage neustavnog Zakona o rodnoj ravnopravnosti i spornih odredaba Zakona o zabrani diskriminacije”, dodaje se u objavi.

U zaključcima sa skupa se navodi da Zakon o rodnoj ravnopravnosti menja ustavni identitet Srbije tako što fundamentalno zadire u ljudska prava i osnovne slobode i celokupni vrednosni sistem i etičke postavke, po kojima žive građani.

Ravnopravnost kao univerzalni princip primenjen je selektivno i diskriminatorno, za razliku od Ustava Republike Srbije ("Sl. glasnik RS", br. 98/2006 i 115/2021) koji u svome članu 15 ne pravi razliku među građanima, garantujući ravnopravnost žena i muškaraca, navode učesnici.

Kako se u saopštenju SPC navodi, pojam roda (gender) u Zakonu o rodnoj ravnopravnosti ne podrazumeva muški i ženski pol kao biološku kategoriju, niti odgovarajuću gramatičku kategoriju roda koja se donekle odnosi na ovu prirodnu datost, niti podrazumeva imenicu u tradicionalnom značenju, nego je to rod kao džender - društveni konstrukt, kakav ne postoji u srpskom jeziku, niti u jednom prirodnom ljudskom jeziku na svetu.

Zakonom o rodnoj ravnopravnosti nasilno je ukinuta razlika između džendera i pripadnika muškog i ženskog pola tako što su muškarci i žene, gotovo svi građani Srbije, protivno njihovoj volji i Ustavu, svrstani u “džendere”, zaključuju učesnici skupa.

Članom 10 Ustava propisano je da je srpski jezik službeni jezik u Srbiji, dok Zakon o rodnoj ravnopravnosti na neustavan način uvodi “nepostojeći, takozvani rodno osetljivi jezik”, navodi se u objavi na sajtu SPC.

Dodaje se da Zakon o rodnoj ravnopravnosti karakteriše nerazumljivost, odsustvo normativne valjanosti, ideološka pristrasnost i ostrašćenost, a posebno ukazuju da nijedan jezik na svetu ne nastaje i ne menja se jednostranom političkom voljom putem opšteg pravnog akta, već isključivo u skladu sa pravilima lingvističke struke.

“Posebno zabrinjava govor mržnje koje nosioci i zagovornici takozvane džender ideologije i mediji koji su im naklonjeni uporno i nekažnjeno koriste, ne samo prema SPC i Matici srpskoj, nego i prema svim neistomišljenicima neprirodnog “urodnjavanja” preko Zakona o rodnoj ravnopravnosti i Zakona o zabrani diskriminacije”, navodi se u zaključcima.

U tekstu se podseća i da je pred Ustavnim sudom Srbije podneto je više inicijativa za ocenu ustavnosti velikog broja odredaba Zakona o rodnoj ravnopravnosti, Zakona o zabrani diskriminacije, Zakona o javnom informisanju i medijima ("Sl. glasnik RS", br. 92/2023) i drugih propisa, i zatražena je obustava primene tih zakona do okončanja postupka, a od posebnog značaja je i to što je Zaštitnik građana brojne odredbe ovog Zakona ocenio kao neustavne i najavio još jednu inicijativu za ocenu ustavnosti ovoga Zakona.

“Neophodno je da se kroz javni i stručni dijalog dođe do najšireg konsenzusa za pripremu sistemskog Zakona o ravnopravnosti, uz puno poštovanje ustavnog identiteta države Srbije i istorijski potvrđenih vrednosti srpskog društva, a posebno srpskoga jezika kao jednog od glavnih nosilaca srpskog nacionalnog identiteta, kao i uz poštovanje Ustavom zajemčenih prava i sloboda svakog građanina od kojih su većina vernici, kao i tradicionalnih crkava i verskih zajednica”, zaključuju učesnici naučnog skupa.

Kompanija Paragraf Lex ne preuzima odgovornost za tačnost i istinitost informacija prenetih iz spoljnih sadržaja odnosno drugih izvora, kao i za štetu koja eventualno iz toga, proistekne. Sve informacije objavljene u sekciji "Vesti" su namenjene u svrhu opšteg informisanja.


Izvor: Vebsajt N1, 25.03.2024.
Naslov: Redakcija